DANAS SLAVIMO VAVEDENJE: Spomen na Bogorodičino uvođenje u hram

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik Vavedenje Presvete Bogorodice, koji simbolizuje dolazak trogodišnje Marije u Jerusalimski hram i njeno zaveštanje Bogu.

Danas će svaki vernik da posti jer Vavedenje pada u vreme velikog Božićnog posta.

 

Bogorodica je rođena u Nazaretu, a ćerka je Svetih pravednika Joakima i Ane. Na rođenju je dobila ime Marija, i sa roditeljima često odlazila u jerusalimski hram još kao beba.

Ana je, prema predanjima, Mariju rodila u sedamdesetim godinama uz Božji blagoslov. Pre nego što je ostala trudna, Ana i Joakim su se zavetovali da će, ukoliko budu imali potomstvo, dati svoje dete u hram.Tako je još u svojoj trećoj godini Marija uvedena u hram u Jerusalimu, gde ju je na ulazu dočekao otac Svetog Jovana Preteče, prvosveštenik Zaharije. On ju je postavio na prvi od dvanaest stepenika koji su vodili u najsvetiji deo, nazvan Svetinja nad svetinjama. Marija se na ostale stepenike popela sama, iako je to bilo teško i odraslim ljudima.

PROČITAJTE JOŠ RAZUMETE LI SMISAO VELIKOG POSTA: Ako si pun zlobe, zašto telo mučiš?

To je zapravo događaj koji 4. decembra proslavljamo kao Vavedenje, odnosno ulazak Presvete Bogorodice u hram.

Marija je u hramu ostala devet godina. Pošto su joj u međuvremenu umrli roditelji, sveštenici su odlučili da je udaju za 80-godišnjeg udovca Josifa, koji je već imao odraslu decu.

Tako su, prema predanju, zadovoljeni strogi propisi koji ne dozvoljavaju da devojka ostane devica do kraja života, već je svaka morala da se uda. Marija je živela u Josifovoj kući kao što je živela u hramu, tako da je ona bila prva monahinja - ona koja je život zaveštala Bogu.

 

Praznik je i hramovna slava srpskog manastira Hilandara na Svetoj Gori, zadužbini Svetog Simeona Mirotočivog i njegovog sina Svetog Save.

Upravo za Svetu Goru vezana je zanimljivost koja se odnosi na Majku Božju. Naime, ona je jedna od retkih žena kojoj je dozvoljeno da stupi na tlo ove jedinstvene monaške zajednice, posle njenog misionarskog puta po Svetoj zemlji (Izraelu).

Ona je zbog toga i zaštitnica cele Svete Gore, koja se još i naziva Bogorodičin vrt.

Veruje se da je na Svetoj Gori boravila i Jelena, žena cara Dušana, ali, prema legendi, ona nije dodirivala tlo nego su je nosili.

Narodna verovanja

Kod Srba se ovaj dan još i zove Sveta Prečista. Na ovaj dan, koji se zove i Ženska Bogorodica, svetkuju se rodilje i nerotkinje, a mnogi se na ovaj dan i pričešćuju. U Srbiji je ovo usečni dan, dan kada se ne preduzimaju važniji poslovi. Osim onih koji ovaj dan svetkuju kao svoju slavu, ovo je i dan koji svetkuju stočari.

(kutaknet.com / stil.kurir.rs)

Share this article