Koju životinju ste prvo videli? Odgovor otkriva kako funkcioniše vaš mozak!

Ova slika je zapravo sastavljena od nekoliko slika. Ako odvojite nekoliko trenutaka i pažljivo je pogledate, ona može  otkriti puno o vašim osobinama i načinima na koje razmišljate, piše Social consciousness.

Proučite sliku prije nego krenete dalje (viriti u odgovore) kako bi saznali više o tome kako ono što vidite otkriva način na koji mozak vaš funkcioniše.

Stavke na koje treba obratiti pažnju: Koju životinju ili životinje ste najbrže pronašli? Koliko brzo ste bili u mogućnosti identifikovati druge životinje? Koliko i koje životinje ste pronašli? Osobine životinja koje ste prvo primijetili na slici, nude uvid u osobine vašeg karaktera.

Ljudi su dugo mislili da izbor životinje govori puno o vašoj osobnosti, ali nova znanstvena istraživanja pokazuju da postoje razlike u osobnosti ljudi koji vole različite životinje. Životinja ili životinje koje ste najprije ugledali mogu otkriti detalje o vašoj osobnosti.

 

Ptica – Ako je prva životinja koju ste vidjeli na slici bila ptica, imate društvenu i izražajnu osobnost.

Rak – Ako ste prvo vidjeli raka, imate tendenciju biti veseli i imate dobar smisao za humor.

Ptica i rak – Ljudi koji su vidjeli obje slike u isto vrijeme imaju tendenciju biti više osjetljivi i emocionalni.

Konj – Ova slika obično iskoči u prvi plan neovisnim ljudima, slobodnog duha.

Delfin – Ako ste prvo vidjeli delfina, to znači da ste kreativna i umetnički nastrojena osoba.

 

Pačići – Ovu sliku će mnogi teško pronaći.  Ako ste je prvu ugledali, to znači da ste tiha, samozatajna osoba, fokusirana i sklona detaljima.

Medved – Ako ste prvo ugledali ovu zvijer koja reži, znači da ste rođeni vođa s jakom osobnošću.

Štene – Ako je štene bila prva životinja koju ste vidjeli,  to znači da ste ljubazni i brižni.

Ovo otkriva vaše dominantne osobine karaktera, jer vaš podsvjesni um igra ulogu u određivanju životinja koje prvo vidite. Ovo je primjer konvergentnog razmišljanja. ‘Psihologija danas’ definira konvergentno razmišljanje kao sposobnost vašeg mozga da prirodno ograniči izbore na koje može razmišljati.

Konvergentno razmišljanje oslanja se na instinkt i želje, zbog čega prvi predmet koji vidite je onaj za koji osjećate da je najprirodniji za vas. On je odraz vaših unutarnjih uvjerenja i želja.

 

Stilovi razmišljanja

Ova vježba također može otkriti više o načinu na koji razmišljate. U svojoj knjizi „Stilovi razmišljanja” psiholog i sveučilišni profesor Robert Sternberg je govorio o činjenici da ljudi misle drugačije, te da to utječe na način na koji uče, rade i komuniciraju s drugima.

Brzina kojom ste identificirali druge životinje i mogućnost uočavanja njih svih ukazuje na stil mišljenja i mentalnu agilnost.

Dok osobine životinja koje ste prve vidjeli ukazuje na osobine vašeg karaktera, način na koji se fokusirate odnosi se na vaš način razmišljanja. Ako ste pronašli pticu i raka, vi ste se fokusirali na kontrast.  Ako ste bili u mogućnosti brzo pronaći obje životinje,  vaš mozak obrađuje informacije vrlo brzo i zato je vama lakše uočiti veze i uzorke.

Uočiti konja bilo je malo teže. Ukoliko ste ih uočili sve, to pokazuje sposobnost da gledate dublje. Oni koji su ih lako uočili su intuitivne osobe i duboki mislioci.

Uočavanje dupina zahtijeva drugačiji tip razmišljanja. Da biste ga vidjeli, vi morate gotovo opustiti oči. To ukazuje na kreativan, izražajan način razmišljanja, što se pripisuje funkcijama desne strane mozga. Uočavanje medvjeda zahtijeva mislioca sa sposobnošću viđenja veće slike, kojeg neće zarobiti detalji.  Dakle, što znači ako ste uspjeli pronaći svih sedam životinja?

Što ste više životinja pronašli, veće su vaše sposobnosti da mislite divergentno umjesto konvergentno. To zvuči komplicirano, ali divergentno razmišljanje je jednostavan proces pronalaženja više opcija.

Ako ste pronašli četiri ili više životinja na slici, već ste na dobrom putu da postanete divergentan mislilac. Istraživanja pokazuju da divergentno, kreativno razmišljanje nudi mnoge prednosti. Divergentni mislioci lakše uče i rješavaju probleme kreativnije.

 

(Izvor: social-consciousness.com / Preuzeto sa: Atma.hr, prevela Suzana Prnjak)

Share this article