Anketa profesorke srpskog jezika u Srbiji pokazala je da se njeni dvanaestogodišnji učenici jedva sećaju leksike od pre godinu dana, pa neki misle da je "neimar" neki "čovek koji ne mari", "delija" da je "navijač Zvezde", a "jeres" da je "korov", jer su u udžbeniku istorije pročitali da se u Bosni "ukorenila jeres".
PROČITAJTE JOŠ Duško Radović: Novogodišnja poruka
Redovni profesor na Katedri za srpski jezik sa južnoslovenskim jezicima na Filološkom fakultetu u Beogradu Rajna Dragičević u autorskom tekstu za "Politiku" navodi da više od polovine učenika ima nejasnu predstavu o značenju imenice "imperator".
Za neke učenike "paša" je "lukavac", "otac", "deda" ili "pastir", a "rit" je "selo", "neko pusto mesto", "drveni most", "salaš", dok je "terzija" neki "težak čovek", a "toka" je "neko glup" ili "cipele".
Jedan učenik je bio uveren da se geografske karte prave isključivo od plastike, jer je pročitao da se na kartama izohipsama, bojama i senčenjem dobija "veoma plastičan prikaz reljefa".
PROČITAJTE JOŠ Ko baca hleb u đubre sluti na zlo, i zlo mu dolazi: Priča Moma Kapora od koje zastaje suza u oku i knedla u grlu!
Mnogim petacima bila je neshvatljiva konstrukcija "oduzeti od", pa su na testu iz matematike u zadatku u kojem se tražilo da oduzmu neki izraz od 100 gotovo svi prvo naveli izraz, a onda od njega oduzeli broj 100.
Takođe, rečenicu "Popeo se na drvo ne bi li ubrao trešnju" jedna učenica razumela je da se "popeo na drvo da ne bi ubrao trešnju".
Dragičevićeva smatra da ovo pokazuje nedostatak jezičke kulture i neusklađen jezički razvoj, što je i prepeka u savladavanju predmeta.