Konoplja je poznata od davnina. U Češkoj Republici pronađeno je glineno posuđe s ukrasom koji je otisak užeta od konoplje. To je posuđe staro 26 000 godina. Kinezi su od konoplje proizvodili papir, a u medicini su je koristili 2800 godina prije Krista. 200 godina poslije Krista, Kinezi su bezbolno operisali i amputirali uz pomoć konopljine smole i vina kao anestetika.
Od konoplje su se također pravila užad, jedra, odjeća, knjige. Čak je i američka deklaracija o neovisnosti pisana na papiru od konoplje, a danas je tamo zabranjena. Konoplja ne onečišćuje Zemlju i nije kao plastika koja je u upotrebi. Valovi na obale mora i oceana talože plastične boce i kante koje tu ostaju godinama. Predmeti od konoplje su biorazgradivi i samim tim su prihvatljivi za okolicu.
Odjeća od konoplje je skoro neuništiva. Levi Strauss je u 19. stoljeću prve trašerice sa zakovicama šivao od konoplje. Prije nekoliko godina, kauboji su u preriji pronašli stari par traperica. Kad su ih očistili od zemlje i dalje su imale oblik hlača, premda su stare više od 100 godina. Utvrdili su da su to jedne od prvih traperica Levi Straussod konoplje i prodane su na aukciji za $150 000.
Konoplja čisti tlo od otrova. Korijen ide duboko i raspadanjem hrani tlo za druge kulture. Kao izvor hrane konoplja je nevjerojatna. Jedna ženska biljka proizvodi golemu količinu sjemena. Sjeme konoplje sadržava omega-3 i omega-6, sve što je potrebno za zdrav život. Danas vlada glad u svijetu, a posebno u predjelima s teškom klimom. Konoplja uspjeva i u takvim klimama i jedno je od rješenja za glad u svijetu. Još jedan od aspekta konoplje je da spriječava eroziju tla jer njeno korijenje prodire duboko u tlo.
Konoplja je bila nezaobilazna biljka u 17. i 18. Stoljeću. Svaki je poljodjelac u Sjevernoj Americi morao saditi konoplju. Bilo je protuzakonito ne saditi ju. Danas ju nitko ne sadi jer to zakon zabranjuje.
Nekad se u poljodjelstvu kao mjerna jedinica rabila ral. Jedan ral je 208 stopa puta 208 stopa (cca 60mx60m).Na jednoj rali s nasadom konoplje moglo se proizvesti oko 1800 litara etanola. Osim toga, sjeme biljaka – premda je šteta da gori jer je dobra hrana – mogla se prešanjem iskoristiti kao gorivo za dizelske motore. Kažu da se suvremenim načinom prerade s pomoću enzima na jednoj rali zemlje može proizvesti 6 800 litara goriva. Za automobil vam je za cijelu godinu potrebno 1 800 litara, a oko 3 800 litara dovoljno je za grijanje i toplu vodu. Znači, možete proizvesti dovoljno da energetski budete neovisni.
Neke vrste konoplje rastu i po 3-4 metra godišnje i po tom se ne mogu mjeriti ni s jednom drugom biljkom. Uzmimo u obzir da stablu treba 40 godina da izraste. Da na jednoj rali umjesto stabala posadimo konoplju, proizveli bismo više celuloze za papir nego sadeći stabla. Osim toga, stvorila bi se radna mjesta. Industrijska konoplja može postojati bilo gdje u svijetu. Možemo proizvoditi automobile, avione, brodove.. Za trećinu je lakša od čelika, a deset puta čvršća.
Od konoplje se dobija izvrsna plastika. Svi plastični predmeti koje rabimo mogli bi se praviti od konoplje. Među svim biljkama, konoplja ima najviše celuloze, oko 77%. Zato je odličan izvor energije.
Henry Ford je 1941. godine predstavio automobil od konoplje. Manje poznato je kako je maljem udarao po karoseriji i nije ju mogao razbiti. Nije ju čak mogao ni udubiti. Danas se vozimo u automobilima koji hrđaju. Konoplja ne hrđa. Trebali bismo automobile od konoplje. Bili bi sigurniji i trajniji. Automobil izrađen od čelika teži oko 1 300 kg, dok bi automobil iste veličine izrađen od konoplje težio oko 900 kg.
U beton se, dok je u tekućem stanju, miješa šljunak radi čvrstine. U Češkoj Republici su pokušali umiješati suhe komadiće konoplje umjesto šljunka i dobili beton boljih izolacijskih svojstava. Uporaba konoplje kao materijala za gradnju nema granice. Može se rabiti kao drvni materijal. Od konoplje možete napraviti sve: stol i stolice, automobile, kuće...
Farmaceutska industrija se u uporabu konoplje kao lijeka uplela tek polovicom 19. stoljeća. Cijelu je povijest konoplja bila poznata kao naljekovitija biljka. Staroperzijska knjiga Vendidad, nastala 700 godina prije Krista, navodi naljekovitije biljke tada poznate čovjeku. Na prvom mjestu je indijska konoplja. Ljekovitost te biljke nije tajna. Kroz cijelu se povijest rabila kao lijek. Nekoć su ljekarnici iz raznih biljaka izrađivali ljekovita ulja i prodavali ih kao lijek za razne bolesti. Sigurno se radilo i ulje od konoplje jer se znalo za njezinu ljekovitost. Farmaceutska industrija poznaje lijek za rak već barem 150 godina. Današnji farmaceutski divovi do prije 100 godina prodavali su lijekove kojima je osnova konoplja, ali nijedan nije prodavao ulje indijske konoplje, nego tinkture u kojima je ulje razblaženo alkoholom. Tvrta ER Lilley je 1880. kao lijek za bol prodavala tablete hašiša. Biljka se ne može zaštiti patentom. Biljka je svugdje slobodno rasla, nije bila zabranjena zakonom.
Farmaceutske su se tvrtke bojale što će se dogoditi kad poljodjelci shvate da sami mogu proizvesti ulje od konoplje. Tvrtke bi ostale bez posla. Tako su oko 1880. počeli proizvoditi kemikalije jer se to može patentirati.
Početkom 20. stoljeća na scenu dolaze Rockfeller i Randolf Hearts. Žuto novinarstvo je konoplju proglasilo ubojicom mladeži. Rockfeller je 1906. osnovao medicinsku zakladu sa svojim bogatim prijateljima.
Tada su postojale dvije vrste medicine:
- Empirijska – koja se zasnivala na biljkama i imala najviše korisnika
- Alopatska – zasnovana na kemikalijama.
Takvi tada nisu dobro poslovali, no Rockfellerova se zaklada odlučila za alopatski pristup, a empirijski je zabranjen. Kemikalije su prodavali ljudima u obliku lijekova. Od tada ljudi piju kemikalije vjerujući da će ih one izliječiti. Kemija i otrov neće nikog izliječiti. Oni štete organizmu. Prirodni biljni lijekovi i empirijska medicina, a konoplja je kraljica tih lijekova, nisu smjeli biti zabranjeni zakonom.
Zbog mnogih zaprašivanja, pčele ugibaju i nestaju. Čovjek bi se morao zbog toga zabrinuti. No konoplja i tu ima prednost. Postoje muške i ženske biljke. Kad se na muškoj biljci otvore prašnici, pčele nisu potrebne jer pelud nosi vjetar i ženska će biljka biti oplođena. I ako ne bude pčela, ako zasadimo konoplju, neće biti gladi.
(Izvor: modrac.blogspot.rs)