Kod njih nema šetanja po šalterima: Jedini dom zdravlja u Srbiji iz kojeg lekari i sestre ne odlaze

Dom zdravlja u Bogatiću, najbolji je ne dom zdravlja, već najbolja zdravstvena ustanova u Srbiji.

Interesantno, ali ova vest nije naišla na publicitet iako je ovu ustanovu Agencija za Akreditaciju zdravstvenih ustanova još prošle godine u junu ocenila sa 98,64 odličnih i vrlo dobrih ocena, a takav nije nikada postigla nijedna ustanovu u srpskom zdravstvu.

Direktor ove ustanove dr Goran Makunčević, bez obzira na to, ipak je ponosan. Kako i ne bi, kad Agencija ni za jednu oblast koja je ocenjivana nije rekla da treba da se popravi, već samo da se održava.

 

Ovog specijalistu ginekologije i akušerstva, koji uprkos duplom mandatu u direktorkoj fotelji, nije napustio struku i pacijentkinje, pitamo kako se to postaje najbolji, i čemu petice i četvorke, iliti desetke i devetke.

- Agencija za Akreditaciju zdravstvenih ustanova, nakon akreditacijske posete Domu zdravlja Bogatić, u junu 2018. godine, dodelila nam je sertifikat o Akreditaciji na 7 godina. Tom prilikom ocenjeni smo sa 98,64 odsto odličnih i vrlo dobrih ocena, što nas svrstava u red najbolje ocenjenih ustanova u Srbiji. Nezvanično smo saznali da nijedna ustanova do sada nije postigla takav rezultat - priča za Telegraf.rs dr Makunčević, kojem je ovo drugi mandat.

U radu na akreditaciji ustanove učestvovalo je 12 timova - tim za upravljanje, rukovođenje, ljudske resurse, upravljanje informacijama, zaštite životne sredine, labaratorija, RTG dijagnostiku, specijalističko-konsultativnu službu, pedijatriju, ginekologiju, polivalentnu patronažu i tim za zdravstvenu zaštitu odraslog stanovništva. Sve na čelu sa kordinatorom Doma zdravlja dr Ankom Puzić, načelnikom Opšte medicine.

- Iz svih oblasti su postojali standardi i kriterijumi, za koje smo dobili najviše ocene. Ispoštovali smo sve preporuke Agencije, za šta smo obezbedili dokaze, kako u papirnoj formi,tako i uvidm na licu mesta. Agencija je prepoznala uložen trud i timski rad.

- Akcenat je bi na bezbednosti pacijenata, kvalitetu pruženih usluga, preventivim programima, najsavremenijoj opremi za rad, zaštiti zaposleinh na radu, zadovoljstvu kako korisnika usluga, tako i zaposlenih. Moram da kažem da ustanova ima odličnu saradnju sa lokalnom samoupravom i da je podrška opštine u velikoj meri je doprinela našem uspehu - navodi naš sagovornik.

Na pitanje da li postoji princip rada po kojem se izdvajaju od drugih ili jednostavno poštuju pravila, Zakone, kaže da je proces rada  regulisan Statutom doma zdravlja i zakonskim aktima Ministarstva zdravlja, sa kojima su zaposleni upoznati, pa su u obavezi i da ih poštuju.

U Bogatiću, naime, 21.000 stanovnika ima overenu zdravstvenu knjižicu. Njima se godišnje bavi oko 170.000 pregleda i 250.000 dijagostičko terapijskih usluga.

Možda bi taj broj pregleda bio i manji, da se u Domu zdravlja ne radi Ergo iliti test opterećenja i holter, i da nema mamografiju, što imaju samo veći domovi zdravlja, pa čak ne i oni.

 

- Raspolažemo adekvatnim prostorom, opremom koja se uredno baždari, servisira i etalonira, kao i savremenim voznim parkom. Pored primarne zdravstvene zaštite, opšte medicine,  pedijatrije, ginekologije, stomatologije, fukcioniše i specijalističko konsultativna služba sa psihijatrom, neurologom, internistom, pneumoftiziologom, radiologom. Za četiri meseca se očekuje povratak lekara sa specijalizacije iz oftalmologije. Podneli smo zahtev za specijalizaciju fizikalne medicine, kako bi pacijentima obezbedili jos veći broj usluga u našoj ustanovi.

Ipak, da bi bili kompletni, neophodno je da otvore Centar za dijalizu, a dr Makunčević kaže da su i za to podneli zahtev u Ministarstvu zdravlja.

Naš sagovornik kaže da nemaju problem sa odlivom lekara i sestara van granica i u privatnu praksu, ali da je problem što prilikom odlaska u penziju, ne postoji mogućnost zanavljanja radnih mesta.

Makunčević je, inače, na čelu Doma zdravlja u Bogatiću od 2014. godine. O zatečenom stanju ne želi da priča, ali ni o tome šta je sve u ustanovi uradio.

-  O tome šta sam unapredio ostaviću da kažu drugi.  Istovremeno uz rad sa pacijentima obavljam i poslove direktora, što iziskuje veliku energiju, ali sa druge strane strpljenje i razumevanje pacijentkinja.  Ovaj uspeh, inače, ne bi postigli da u njega ne ulažu svi zaposleni, od ložača do čistača.

(Izvor: telegraf.rs)

Share this article