OBAVEŠTENJE: Evo gde je sve u Srbiji moguć razoran ZEMLJOTRES!

U slučaju zemljotresa ne treba bežati, treba zadržati prisebnost, čučnuti na pod, pokriti glavu i vrat rukama, sakriti se u ugao prostorije gde je masivni zid, skloniti se od staklenih površina - rekao je zamenik direktora Republičkog seizmološkog zavoda Branko Dragičević.

Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio Italiju, nameće se pitanje koliko je Srbija ugrožena od te prirodne katastrofe, a zamenik direktora Republičkog seizmološkog zavoda (RSZ) Branko Dragičević Tanjugu je objasnio da u našoj zemlji postoji visok nivo ugroženosti, ali ne i od potresa poput onog u Italiji, koji je odneo 250 života.

Prema rečima Dragičevića, najugroženija od mogućih potresa je centralna Srbija, gde je bilo i zemljotresa intenziteta do devet stepeni Merkalijeve skale, kao i do 5,9 stepeni Rihterove skale.

 

Ugrožene su svilajnačka, trstenička, rudnička, lazarevačka i kopaonička oblast.

– Tu su se dešavali i očekuju se snažni potresi. Zemljotres u Kraljevu je bio tri puta slabiji od zemljotresa 1922. godine u Lažarevcu koji je imao magnitudu 5,9 jedinica Rihterove skale – rekao je Dragičević Tanjugu.

Objašnjava da zemljotres ne nastaje ni iz čega, već se energija akumulira i nekoliko godina, zavisno od magnitude, a u tom periodu se pojavljuju se razni predznaci zemljotresa, ponekad su to “rojevi” slabijih zemljotresa, geofizičke promene ili drugi.

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

Nevolja je što ih ima mnogo, oko 270 do 300 raznih predznaka, pa ne postoji jedinstven obrazac, te se oni ne mogu koristiti kao siguran način predviđanja.

– Bilo je predviđanja zemljotresa u Akvili 2009. godine, kada su mnogi seizmološki zvaničnici bili osuđeni jer nisu postupili po predviđanjima jednog geofizičara koji je merio koncentraciju radona, a 2011. je pola Rima napustilo kuće zbog najave zemljotresa. Ovo sada niko nije mogao da predvidi i ta tehnika predviđanja još nije stopostotno sigurna i nije u funkciji – rekao je Dragičević.

 

RSZ je izradio digitalnu kartu hazarda uz pomoć svako ko želi i može da pozicionira svoj objekat na “Gugl karti” i iščita vrednosti očekivane u budućnosti.

– Karta je napravljena na osnovu izučavanja seizmičnosti iz prošlosti, savremene seizmičnosti i na osnovu seizmotektonskih i geoloških izučavanja - objašnjava Dragičević i dodaje da karta predstavlja podlogu posle koje prostorni planeri odlučuju na kojim prostorima i pod kojim uslovima se mogu graditi objekti.

Na pitanje pod koji se uslovima mogu graditi objekti u našoj zemlji, profesor Građevinskog fakulteta Dragoslav Šumarac ističe da su svi objekti koji imaju građevinsku i upotrebnu dozvolu sigurni od zemljotresa, u odgovarajućoj zoni u kojoj se nalaze.

– Tu građani mogu da budu mirni – poručio je Šumarac koji je predsednik Inženjerske komore Srbije, uz napomenu da su u Srbiji posle zemljotresa u Skoplju 1963. godine doneti propisi po ugledu na SAD i od tada sve zgrade moraju da budu otporne na određenu jačinu zemljotresa.

Foto: Tanjug/AP

Foto: Tanjug/AP

Problem je, međutim, u staroj gradnji, a posebno sa nelegalnim objektima, kojih u Srbiji, prema rečima Šumarca, ima oko milion i po.

Objašnjava da licencirani inženjeri moraju za svaki objekat da proračunaju seizmičku otpornost, a to znači da se određuju dimenzije zidova, liftovskog jezgra, kao i stubova, pošto ti elementi najviše trpe kod zemljotresa.

– U Evropi je sada uveden evro-kod 8 koji se bavi seizmikom za trusna područja, a to su uglavnom Grčka, Italija, Balkan…, a inženjeri Inženjerske komore Srbije su osposobljeni da rade i po tim evrokodovima – dodao je Šumarac.

Da li će jak zemljotres poprimiti obeležja katastrofe u velikoj meri zavisi od ljudskog faktora. U tom smislu, stanovništvo se mora štititi pre zemljotresa, a svi bi trebalo da se obaveste u kojoj seizmičkoj zoni žive, gde grade objekte, da obezbede sve, unapred prepoznaju sigurna mesta u kući gde mogu da se sklone.

Kada se zemljotres dogodi, savetuje Dragičević, treba se skloniti, kod starih zgrada u dovratak, dok je u novim zgradama manje masivnih zidova.

– Ne bežati, zadržati prisebnost, čučnuti na pod, pokriti glavu i vrat rukama, sakriti se u ugao prostorije gde je masivni zid, skloniti se od staklenih površina – kaže on.

Zatim treba sačekati da zemljotres prestane i tek onda napustiti zgradu i odaljiti se od nje i to nikako ispod dalekovoda, drveta ili podvožnjaka.

 

(Izvor: Telegraf.rs/ Tanjug)

Share this article