Dijalekt iz Srbije za koji vam ni prevodilac ne bi bio od pomoći

Piroćanci su i te kako poznati po svom dijalektu, a mnogi od njih tvrde da im nije potreban prevodilac. Ali, kad bi vam se Piroćanac obratio, da li biste ga razumeli?

Publicista i novinar Tomislav G. Panajotović u okviru proučavanja karakterologije stanovništva pirotskog kraja, bavio se i dijalektom.

- U pirotskom govoru postoje samo dva padeža - nominativ i akuzativ, pa opšti padež preuzima funkciju zavisnih padeža, uz pomoć predloga, kao na primer: žena, na ženu, sas ženu.... "Na ženu mi brat, sas ženumi se jučera karamo (svađamo) cel d'n"- rekao je za "Blic" Panajotović.

 

Najbolji primer tog "pravog bogatstva" padeža je i anegdota iz čuvenog pirotskog restorana "Nacional" koju Piroćanci i danas prepričavaju.

Svojevremeno je u "Nacionalnu" odseo jedan ugledni profesor iz Beograda. Od kelnera je tražio meni. On mu je izbrojao čitav spisak: "Imamo pasulj sas suva rebra, gulaš sas jagnjetinu, gulaš sas teletinu, kupus sas svinjetinu...".

Profesor posle silnog nabrajanja, upita kelnera: "Da li vi upotrebljavate akuzativ?".

A on će: "Ama jok, kod nas se sve sprema na zejtin".

Ima reči u pirotskom govoru koje je teško prevesti na srpski jezik ili reči koje imaju više značenja. Tako na primer reč "onodenje" označava sve radnje - jesti, spavati, ležati, nešto raditi, ali raditi i "one stvari".

Primeri iz "Rečnika" dugogodišnjeg sakupljača i istraživača tradicionalne kulture Dragoljuba Zlatković iz Pirota:

 

Džavkalo - osoba koja ogovara ili grdi ili ne čini zlo;

šinik - drvena posuda;

delbeder - neradnik;

žmiklja - drži poluzatvorene oči;

zaglavka - čivija, klin;

izvrdnuti se - previše se udebljati;

murdar - osoba koja nepristojno priča;

njeknja - prekjuče;

njurča - budala, tunjavko;

pekloč - velika žega;

proprska ćiša - pade malo kiša;

razdjele - tačno na vreme, baš na vreme.

 

(Izvor: 24sata.rs)

Share this article