Prema podacima ekologa Univerziteta u Sidneju, samo u državi Novi Južni Vels požarima je pogođeno gotovo pola milijarde životinja, a strahuje se da su uginuli milioni. Taj broj obuhvata ptice, gmizavce i sisare, izuzev slepih miševa. Nisu obuhvaćeni ni insekti i žabe, što znači da je pravi broj verovatno mnogo veći, te da je uginulo čak milijardu životinja, objašnjava Kristofer Dikman, ekolog i autor izveštaja Univerziteta u Sidneju.
Požari u Australiji nisu ništa novo, ali su poslednjih godina sve žešći i izazivaju sve teže posledice, čemu su doprinele i klimatske promene. Životinje su na prvoj liniji fronta, zbog čega ta zemlja beleži veću stopu izumiranja vrsta nego bilo koja druga oblast u svetu.
- Postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu mogućnosti ovih ekosistema da se oporave od požara - izjavio je Diter Hohuli, profesor ekologije Univerziteta u Sidneju.
Vatra, hrana i predatori
Tim Univerziteta u Sidneju koristio je podatke o proceni gustine naseljenosti sisarima u Novom Južnom Velsu 2007. godine kako bi procenili koliko je životinja stradalo na 4,9 miliona hektara zemlje zahvaćenih požarima u ovoj sezoni.
*FOTO: JEREMY PIPER / EPA;
Budući da podaci o rasprostranjenosti ne obuhvataju određene vrste šišmiša i žaba, “uginulo je verovatno mnogo više od 480 miliona” životinja, navodi se u saopštenju Univerziteta u Sidneju.
Neke životinje, poput koala i kengura, prvenstveno stradaju direktno od vatre - tako što se zapale ili uguše dimom. U Novom Južnom Velsu uginula je skoro trećina populacije koala, a uništena je i trećina njihovih staništa, saopštila je u decembru savezni ministar ekologije Suzan Lej.
Fotografije sa terena prikazuju koale spaljenog krzna, živo meso i kandže prepune plikova. Čak i ako uspeju da ih spasu, povrede su često preteške da bi preživele.
*FOTO: WOLTER PETERS / EPA;
Vombati su takođe mnogo stradali, jer ne podnose toplotu i stres i zapadaju u paniku kada osete miris dima. Mali torbari kratkih, debeljuškastih nogu ne mogu brzo da trče i uglavnom su prepušteni požarima na milost i nemilost.
- To je užasno. Vombat može da trči najviše 30 kilometara na sat, i to samo kratko, a onda izgori - kaže Grejem Džekson iz Novog Južnog Velsa, koji je odgajio više napuštenih vombata.
*Ugrožena vrsta ptice Dasyornis brachypterus / FOTO: PROFIMEDIA
Druge vrste ne umiru od vatre i udisanja dima, već od posledica požara. Manji sisari i gmizavci mogu da pobegnu od plamena, zakopavajući se u zemlju i skrivajući se u stenama, ali posle toga ostaju bez hrane i skloništa. Vatra privlači samo određene predatore, koji znaju da im donosi lak plen: za divlje mačke i lisice zona požara je zona slobodnog lova.
There are fears that almost 500 million animals have been killed in the Australian bushfires. The intensity and scale of the fires is unfathomable. More below https://t.co/n46psMlMjN
— WWF_Australia (@WWF_Australia) 06. јануар 2020.
Koala i kengura ima širom zemlje, pa nisu u opasnosti od izumiranja zbog požara. Druge životinje, poput planinskog patuljastog oposuma i određenih vrsta ptica i žaba, koje žive na ograničenom prostoru i imaju manje populacije, izložene su mnogo većem riziku.
- Ako njihovo stanište izgori, neće biti ni njih - kaže Dikman.
Klimatska kriza i oporavak u okruženju koje se menja
Oporavak vrsta ne zavisi samo od veličine populacije, već i od uslova u njihovim staništima. Biljke sporije rastu u visokim planinskim predelima, što znači da će proći mnogo više vremena pre nego što se životinje vrate.
*Planinski patuljasti oposum / FOTO: PROFIMEDIA
Životinje nisu nespremne za prirodne katastrofe s kojima se bore milenijumima, ali kada se čovek umešao, sve se promenilo. Rascepkali smo prirodno okruženje podižući gradove i naseljavajući područja, iskrčili zemlju i doneli invazivne vrste, a sve to otežava povratak autohtonim vrstama nakon požara.
Jedan od najpogubnijih ljudskih faktora jeste klimatska kriza, koja dodatno pogoršava posledice prirodnih katastrofa. Australija se suočava sa najtežom sušom u poslednjih nekoliko decenija, a u decembru su na nekim mestima zabeležene temperature znato više od 40 stepeni Celzijusa.
Kada životinje ostanu be staništa, to pokreće koban začarani krug: životinjama su potrebna staništa da bi opstala i obrnuto.
Mnogi ljudi širom Australije učestvuju u spasavanju životinja iz požara - pre svega zoološki vrtovi i veterinarske stanice. Tim Bolnice za divlje životinje Zoološkog vrta “Australija” takođe. Robert Irvin, sin Stiva Irvina, čuvenog “Lovca na krokodile”, jedva je zadržavao suze dok je za “Sanrajz” opisivao posledice požara.
"Being able to treat and help koalas is few and far between because they're basically incinerated"
— Sunrise (@sunriseon7) 05. јануар 2020.
Terri Irwin chats about the devastating impact of Australia's bushfires on our vulnerable koala population.
More on this story: https://t.co/Im1bLS9oZj pic.twitter.com/9a5EqQlivR
- Činimo sve što možemo da pomognemo, ali situacija je užasna. Očajni smo.
- Pružamo sigurno utočište divljim životinjama kojima je potrebna pomoć - izjavila je njegova majka Teri Irvin.
Irvinovi su pružili pomoć oko 90.000 životinja, među kojima su oposumi, ptice, koale.
Teri očekuje da će se izumiranje koala ubrzati, jer drveće ekukaliptusa sadrži toliko ulja da se zapali i doslovno eksplodira u požaru. Zbog toga je veoma teško spasti i lečiti koale, koje se instinktivno penju na drvo.
(Izvor: blic.rs)